Na Državnom fotografskom natjecanju, Koprivnički salon fotografija na temu „Sretno dijete-sretna obitelj“ ponovo su najuspješniji bili članovi Foto-kino kluba „Picok“ iz Đurđevca. Osvojili su 5 medalja i dvije pohvale, te tri plakete.

Pozivu za ovaj fotografski natječaj odazvalo se 57 autora iz Hrvatske, koji su dostavili ukupno 225 fotografija. Tročlani je žiri za izložbu odabrao najuspješnije, te odlučio o nagradama i pohvalama. Od članova FKK „Picok“ nagrade i pohvale za svoje su fotografije osvojili Željko Car, Tajana Krznarić, Nevenka Dijanošić, Anđela Lenhard Antolin i Marijeta Sinjeri.

Fotografija divljeg životinjskog svijeta
jedno je od najuzbudljivijih i najizazovnijih
područja fotografske umjetnosti / 2.dio

Bajkovite trenutke naše divljine u šumama, jezerima, rijekama i livadama oko Đurđevca, Repaša, Molvi, Virja, Ždale, Kloštra Podravskog, Kozarevca, Svete Marije svojim objektivima hvataju uporni i vrsni fotografi Foto kino kluba Picok Toni Peršinović, Ivan Nemet, Đuro Grčić, Tajana Krznarić, Mario Mačina i Kristina Poljak.

Fotografi koji provode mnogo vremena u divljini uče razumjeti signale koje životinje šalju i znaju kada je pravi trenutak za snimanje. Čekajući savršen trenutak, što zahtijeva iznimnu strpljivost i upornost.

Iako je fotografija divljeg života prvenstveno usmjerena na bilježenje autentičnih trenutaka, postprodukcija također igra značajnu ulogu u procesu stvaranja slike. Korigiranje boja, kontrasta i oštrine može pomoći da se naglase prirodni detalji i ljepota scene.

FOTO: Toni Peršinović, Ivan Nemet, Đuro Grčić

Slaveni su ga zvali Gospodar svjetla,
a Indijanci Čuvar neba
BOR

Park šuma Borik je stotinjak stara borova i bagremova šuma. Proglašena je park šumom 29.03.1995. Površina koju zauzima je 115,18 ha. Obični bor je na površini 69,75 ha, crni bor na 26,86 ha, a bagrem na 20,94 ha.
Stablo bora i šume bora su nezamjenljivi liječnici u ekosustavu. Po kvadratnom kilometru šume tijekom svakog ljetnog dana u zrak se otpusti 10 tisuća kilograma kisika. To je dovoljno za isti broj ljudi (10.000) pa svaka šetnja šumom postaje pravo tuširanje kisikom. Da bismo koristili dobrobiti šume važna je dobrobit svakog pojedinog stabla.

Izložba fotografija „Slika žene“ povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na kojoj sudjeluje i Željko Car. Izložbu su organizirali članovi Foto-kino kluba Đakovo i Gradski odbor za ravnopravnost spolova, pod pokroviteljstvom Grada Đakova.

Trideset autora predstavilo se s ukupno 40 fotografija, a Željku Caru, članu Foto-kino kluba Picok za izložbu su izabrane „Teška košara“ i „Zajedničko ljeto“. Prva je snimljena u Sv. Ani,a druga u Cresu.

Tkanje je most između prošlih i budućih generacija -
- Način na koji se kulturno naslijeđe čuva

Obitelj je često bila temelj za očuvanje tradicije tkanja. Kroz generacije, znanje o tehnikama tkanja, izboru materijala i izradi komada tkanine bilo je dragocjeno naslijeđe koje se prenosilo usmenom predajom. Tkanje nije bio samo zanat, već i prilika za obiteljsko okupljanje, zajednički rad i prenošenje životnih vrijednosti. Tako i Katica Lončar nesebično prenosi svoje znanje na svoje nećake i djecu.

Na projekciji dokumentarnog filma „Katin nared“ koji je održan u Društvenom domu u Molvama 22.11.2024., kroz večer su se pojedinci prisjetili kako je to bilo u vremenima kada su i njihove bake tkale i kako je tkalački stan dok su bili djeca bio mjesto za igru i druženje. U filmu se prezentira tehnika tkanja pod palicom Katice Lončar, a film je nastao u suradnji s Vesnom Peršić Kovač te snimateljima Marka Hanžekovića i Luke Krušeca. Uz film, postavljena izložba tkanih materijala prikazano je bogatstvo i kreativnost tkalja, koje neumorno njeguju i stvaraju iz dana u dan. Organizaciju izložbe i projekciju filma proveli su Društvo za povjesnicu i starine Molve, Općina Molve i TZP Središnja Podravina.

Foto Klub Motus iz Kumanova, jedan od najuglednijih Foto klubova u Sjevernoj Makedoniji, nedavno je organizirao svoj prvi međunarodni natječaj za umjetničke fotografije. Natječaj je izazvao veliku pozornost i odaziv fotografa širom svijeta. Na natječaj je prijavljeno čak 169 autora, a prijave su stigle s različitih dijelova kontinenata, što svjedoči o rastućem interesu za fotografiju kao umjetničku formu.

Izbor tema i sloboda kreativnog izraza omogućili su učesnicima da pokažu svoju jedinstvenu perspektivu i tehniku.

To je jedno od najuzbudljivijih i najizazovnijih
područja fotografske umjetnosti / 1.dio

Fotografija divljeg životinjskog svijeta nije samo umjetnost, već i oblik dokumentiranja svijeta oko nas. Iako izazovna, ova vrsta fotografije nudi jedinstvene prilike za stvaranje snažnih i inspirirajućih slika koje odražavaju ljepotu i divlju moć naše planete.

Vrsni i uporni fotografi članovi Foto kino kluba Picok Tajana Krznarić, Kristina Poljak, Mario Mačina, Toni Peršinović, Ivan Nemet i Đuro Grčić u svojim „nogama“ imaju utakmicu od mnogo sati hvatajući prelijepe i zapanjujući bajkovite trenutke naše divljine u šumama i livadama oko Repaša, Molvi, Virja, Ždale, Svete Marije, Kozarevca, Kloštra Podravskog i puno šire okolice Đurđevca. Netaknuta priroda ovoga podneblja je naše bogatstvo u kojima divljač, velika i mala nesmetano borave.

Zlatna medalja za Željka Cara - Žuti kišobran –
Osvojene nagrade na Salonu nisu samo priznanje za tehničku preciznost, već i za umjetnički izraz

U Kranju je u studenom otvoren Međunarodni salon fotografije „MINIATURE" na kojem izlažu Željko Car i Mato Zeman, članovi Foto-kino kluba Picok Đurđevac. Ovogodišnje teme Salona su bile Kiša, te slobodna tema gdje su se primale kolor i crno-bijele fotografije. Fotografske minijature su kreativna umjetnička forma koja zahtijeva visoku vještinu i pažnju prema detaljima. Kroz minijaturne scene, fotografi mogu oživjeti fantastične svjetove i izgraditi iluziju stvarnosti u malom formatu. S obzirom na tehniku, odabir predmeta i svjetlost, fotografija minijatura omogućava umjetnicima da izraze svoju kreativnost i prenesu gledatelja u mikrosvjetove.

Tradicijske pjesme: snaga života, veselja i tuge –
21. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava Đurđevac

Tradicijske pjesme, koje su kroz stoljeća prenošene s generacije na generaciju, predstavljaju temeljnu kariku u kulturnom naslijeđu mnogih naroda. Ove pjesme, koje odražavaju životne stvarnosti, vjerovanja, običaje i emocije, ostale su ne samo umjetnički izraz, već i simbol identiteta zajednice. Snaga tradicijskih pjesama leži u njihovoj sposobnosti da prenesu univerzalne ljudske emocije, poput veselja, tuge, ljubavi, nade, borbe i tuge, ali i u izvedbi koja te emocije čini živima.

Izvedba tradicijskih pjesama je prvoklasna umjetnost. Njihova izvedba zahtijeva poseban osjećaj za ritam, melodiju i emociju. Pjevači koji izvode ove pjesme, bilo solisti ili zborovi, u potpunosti su povezani s duhom pjesme i emocionalnim tonom koji ona nosi. U mnogim slučajevima, izvođenje pjesme postaje umjetnički čin, a ne samo obična interpretacija teksta.

Foto: Marijeta Sinjeri