Slaveni su ga zvali Gospodar svjetla,
a Indijanci Čuvar neba
BOR

Park šuma Borik je stotinjak stara borova i bagremova šuma. Proglašena je park šumom 29.03.1995. Površina koju zauzima je 115,18 ha. Obični bor je na površini 69,75 ha, crni bor na 26,86 ha, a bagrem na 20,94 ha.
Stablo bora i šume bora su nezamjenljivi liječnici u ekosustavu. Po kvadratnom kilometru šume tijekom svakog ljetnog dana u zrak se otpusti 10 tisuća kilograma kisika. To je dovoljno za isti broj ljudi (10.000) pa svaka šetnja šumom postaje pravo tuširanje kisikom. Da bismo koristili dobrobiti šume važna je dobrobit svakog pojedinog stabla.

Kupina boru crpi hranu, vodu. Ograničava svjetlo šumskom podmlatku. Bršljan guši borove poput udava. Imela mu isisava snagu. Više stotina tona čistog šećera po km2 šume uši isišu iz drveta, a to će stablu nedostajati za rast i rezervu za sljedeću godinu.
Puno drveća zajedno čini šumu – kompaktni ekosustav koji ublažava vrućinu i hladnoću, sakuplja veće količine vode i proizvodi vlažan zrak. U takvom okruženju drveće može ostarjeti, u protivnom učestali smrtni slučajevi pojedinih stabala imaju za posljedicu velike svjetlosne rupe koje omogućuju kupini, bršljanu i povijušama da zagospodare prostorom i na kraju unište šumu.
120 godina staro drvo, ako ga mjerimo ljudskim vrijednostima tek je u školskoj dobi. Želimo li iskoristiti šume u borbi protiv klimatskih promjena moramo ih pustiti da ostare,to je naša obaveza.

Koautori: Eleonora Grgac, Marijeta Sinjeri

FOTO: Lovro Šignjar, Željko Car, Tajana Krznarić, Ivan Nemet, Anđela Lenhard Antolin FKK Picok

U projektu Za Đurđice-Dođite na provjetravanje, Fkk Picok s Udrugom Malo drvo nastavlja uspješnu suradnju.