Proljeće je vrijeme buđenja prirode. Zvukovi ptica, meko jutarnje svjetlo i razigranost srna na rosnoj livadi ili žitu, stvaraju nezamjenjivu kulisu za one strpljive s kamerom u ruci. Zato uporni članovi FKK Picok kreću lov za neponovljivim kadrovima. U šumama i proplancima oko Đurđevca, Molvi, Kloštra, Legrada, Oroslavja,  Koprivnice i šire, u očuvanim krajolicima, priroda nam postavlja bogatu pozornicu, a fotografi su tiha publika koja strpljivo promatra predstavu i sve njene sudionike. Tu su glumci srne, lastavice, zečevi, kornjače, labudovi, sove. 

Ptice selice, koje se vraćaju na svoja gnjezdilišta, i srne koje se sve češće pokazuju u potrazi za hranom, najtraženiji su motivi proljetnih kadrova. Dok se labudovi zadržavaju uz vode Šoderice, Čingija, sjenice, djetlići i zebe traže svoja mjesta među granama. U Podravini, posebice oko rijeke Drave i njezinih poplavnih područja, može se snimiti i rijetke vrste poput orla štekavca ili crne rode.

U srcu svakog uspješnog kadra stoji ne samo dobra oprema, već i oko koje zna promatrati.  Za fotografiranje u prirodi najčešće se koristi DSLR ili mirrorless kamera s brzim autofokusom i kvalitetnim senzorom koji omogućava snimanje i pri slabom svjetlu (npr. Canon EOS R5, Nikon Z8 ili Sony A7R V). Objektivi s dugim žarišnim duljinama (300mm do 600mm) omogućuju snimanje iz daljine, bez uznemiravanja životinja. Stabilizacija slike i tiho okidanje (silent shutter) često su presudni u hvatanju kadra.

Uspješan kadar nije rezultat slučajnosti. Iza jedne fotografije često stoji desetak neuspjelih pokušaja i sati provedenih u tišini. Ali onaj trenutak kada srna podigne pogled točno u objektiv, ili kada ptica u letu uhvati zraku sunca – sve to čini trud vrijednim.

Fotografija prirode u proljeće nije samo vizualna umjetnost – to je čin poštovanja prema životu, strpljenju i svijetu koji nas još uvijek uči kako biti prisutan.

FOTO: T. Peršinović,T. Krznarić, M. Mačina, M. Kožar, K. Poljak, Ž. Car, M. Zeman, M. Lučić, D. Knežević, M. Sinjeri, M. Hraščanec